Zašto Trump bacio oko na Grenland? Osim strateškog položaja, ovaj zaleđeni otok sadrži „kritične resurse“.
2026-01-09 10:35 Službeni račun Wall Street Newsa
Prema CCTV Newsu, 8. siječnja po lokalnom vremenu, američki predsjednik Trump izjavio je da Sjedinjene Države moraju "posjedovati" cijeli Grenland, izjava koja je Grenland ponovno dovela u središte geoekonomskog interesa.
Prema nedavnom istraživačkom izvješću HSBC-a, najveći svjetski otok ne samo da ima strateški geografski položaj, već sadrži i obilne ključne mineralne resurse poput rijetkih zemnih elemenata.
Grenland ima osme najveće rezerve rijetkih zemalja na svijetu (oko 1,5 milijuna metričkih tona), a ako se uključe vjerojatne rezerve, mogao bi postati druge najveće na svijetu (36,1 milijun metričkih tona). Otok također ima mineralne resurse u 29 sirovina koje je Europska komisija uvrstila kao kritične ili umjereno važne.
Međutim, ključni problem je da iako Grenland posjeduje osme najveće rezerve rijetkih zemalja na svijetu, ti resursi možda neće biti ekonomski isplativi za eksploataciju u bliskoj budućnosti po trenutnim cijenama i troškovima rudarstva. Otok je 80% prekriven ledom, više od polovice njegovih mineralnih resursa nalazi se sjeverno od Arktičkog kruga, a strogi propisi o zaštiti okoliša održavaju visoke troškove eksploatacije. To znači da je malo vjerojatno da će Grenland postati značajan izvor ključnih minerala u kratkom roku, osim ako cijene roba u budućnosti znatno ne porastu.
Geopolitika ponovno gura Grenland u središte pozornosti, dajući mu trostruku stratešku vrijednost.
Interes Sjedinjenih Država za Grenland nije ništa novo. Već u 19. stoljeću SAD su predložile kupnju Grenlanda. Nakon što je Trumpova administracija preuzela dužnost, ovo se pitanje više puta pokretalo 2019., 2025. i 2026. godine, prebacujući se s početnog fokusa na „ekonomsku sigurnost“ na veći naglasak na „nacionalnu sigurnost“.
Grenland je poluautonomni teritorij Kraljevine Danske, s populacijom od samo 57 000 stanovnika i BDP-om koji je na 189. mjestu u svijetu, što njegovo gospodarstvo čini zanemarivim. Međutim, njegov geografski značaj je izvanredan: kao najveći otok na svijetu, zauzima 13. mjesto po površini među globalnim gospodarstvima. Što je još važnije, oko 80% otoka prekriveno je ledom, a njegov strateški položaj leži između Sjedinjenih Država, Europe i Rusije.
HSBC je izjavio da uspon Grenlanda na istaknuto mjesto proizlazi iz kombiniranog učinka tri ključna faktora:
Prije svega su sigurnosni razlozi. Grenland je strateški smješten između Sjedinjenih Država, Europe i Rusije, što njegov geografski položaj čini izuzetno vrijednim s vojnog gledišta.
Drugo, tu je potencijal pomorskog prometa. Kako klimatske promjene uzrokuju topljenje arktičkog leda, Sjeverni morski put mogao bi postati pristupačniji i važniji, a geografski položaj Grenlanda igrat će ključnu ulogu u budućem globalnom pomorskom krajoliku.
Treće, tu su prirodni resursi. Upravo je to središnji fokus ove rasprave.
Može se pohvaliti nekim od najvećih svjetskih rezervi rijetkih zemalja, s istaknutim udjelom teških rijetkih zemalja, te posjeduje 29 ključnih mineralnih resursa.
Izvješće pokazuje da, prema podacima Američkog geološkog zavoda (USGS) iz 2025. godine, Grenland posjeduje otprilike 1,5 milijuna metričkih tonarijetka zemljarezervi, što ga svrstava na 8. mjesto u svijetu. Međutim, Geološki zavod Danske i Grenlanda (GEUS) nudi optimističniju procjenu, sugerirajući da Grenland zapravo može posjedovati 36,1 milijuna metričkih tona rezervi rijetkih zemalja. Ako je ova brojka točna, Grenland bi postao drugi najveći svjetski vlasnik rezervi rijetkih zemalja.
Što je još važnije, Grenland ima iznimno visoke koncentracije teških rijetkih zemalja (uključujući terbij, disprozij i itrij), koji obično čine manje od 10% većine naslaga rijetkih zemalja, ali su ključni materijali za permanentne magnete potrebne u vjetroturbinama, električnim vozilima i obrambenim sustavima.
Osim rijetkih zemnih elemenata, Grenland također posjeduje umjerene rezerve minerala poput nikla, bakra, litija i kositra, kao i resurse nafte i plina. Američki geološki zavod procjenjuje da se u Arktičkom krugu nalazi otprilike 30% neotkrivenih svjetskih rezervi prirodnog plina.
Grenland posjeduje 29 od 38 „kritičnih sirovina“ koje je Europska komisija (2023.) identificirala kao vrlo ili umjereno važne, a GEUS (2023.) te minerale smatra i strateški ili ekonomski važnima.
Ovaj opsežni portfelj mineralnih resursa daje Grenlandu potencijalno važnu poziciju u globalnom lancu opskrbe ključnim mineralima, posebno u trenutnom geoekonomskom okruženju u kojem zemlje nastoje diverzificirati svoje lance opskrbe.
Rudarstvo se suočava sa značajnim ekonomskim preprekama
Međutim, postoji ogroman jaz između teorijskih rezervi i stvarnog kapaciteta vađenja, a razvoj grenlandskih resursa suočava se s ozbiljnim izazovima.
Geografski izazovi su značajni: Od potencijalnih nalazišta minerala koje je identificirao GEUS, više od polovice nalazi se sjeverno od Arktičkog kruga. S 80% Grenlanda prekrivenog ledom, ekstremni vremenski uvjeti uvelike povećavaju poteškoće i troškove rudarstva.
Napredak projekta je spor: Uzimajući rudarenje rijetkih zemalja kao primjer, iako ležišta Kvanefjeld i Tanbreez na jugu Grenlanda imaju potencijal (projekt Tanbreez postavio je početni cilj proizvodnje oko 85 000 tona oksida rijetkih zemalja godišnje od 2026.), trenutno ne postoje veliki rudnici u stvarnom radu.
Ekonomska isplativost je upitna: S obzirom na trenutne cijene i troškove proizvodnje, zajedno s dodatnom složenošću smrznutog geografskog okruženja i relativno strogim zakonodavstvom o zaštiti okoliša, rijetki zemni resursi Grenlanda vjerojatno neće biti ekonomski isplativi u bliskoj budućnosti. Izvješće GEUS-a izričito navodi da su za ekonomski iskoristivo rudarenje grenlandskih nalazišta potrebne više cijene roba.
U istraživačkom izvješću HSBC-a navodi se da je ova situacija slična naftnoj krizi Venezuele. Iako Venezuela posjeduje najveće dokazane rezerve nafte na svijetu, samo je mali dio ekonomski iskoristiv.
Priča je slična i za Grenland: ogromne rezerve, ali ekonomska isplativost vađenja ostaje nejasna. Ključ ne leži samo u tome posjeduje li zemlja resurse roba, već i u tome je li vađenje tih resursa ekonomski isplativo. Ova razlika je posebno važna u kontekstu sve žešće globalne geoekonomske konkurencije i sve većeg korištenja trgovine i pristupa robama kao geopolitičkih alata.