O le kamupani atiaʻe maina e seasea maua i Greenland: Na faia e taitai o Amerika ma Tenimaka ni loia i le tausaga talu ai e aua neʻi faʻatau atu le maina e seasea maua o Tambliz i kamupani Saina
[Tusitusiga/Fesoasoani a le Tagata Mata'ituina Xiong Chaoran]
Pe o lona uluaʻi nofoaiga i le tofi pe talu ai nei, o le Peresetene filifilia o Amerika o Trump ua faʻaauau pea ona faʻalauiloa le mea ua taʻua o le "faʻatauina o Greenland", ma o ona faʻamoemoega e uiga i punaoa faʻanatura ma le feeseeseaiga ma Saina ua matua manino lava.
E tusa ai ma se lipoti a le Reuters i le aso 9 o Ianuari i le taimi i le lotoifale, na faʻaalia ai e Greg Barnes, le Pule Sili o le Tanbreez Mining, le kamupani atiaʻe minerale seāseā tele i Greenland, e faʻapea, na finauina e ofisa mai le Iunaite Setete ma Tenimaka le kamupani i le tausaga talu ai e aua neʻi faʻatau atu ana galuega faatino i kamupani e fesoʻotaʻi ma Saina. Na ia taʻua o loʻo faia e lana kamupani ni feutanaiga masani ma le Iunaite Setete e iloilo ai filifiliga tau tupe mo le atinaʻeina o minerale taua i Greenland.
Mulimuli ane, na faʻatau atu e Barnes le puleaina o le maina o le eleele seasea o Tamblitz, o se tasi o nofoaga e sili ona tele e teu ai eleele seasea i le lalolagi, i le Kritiko Metals, o loʻo i Niu Ioka, ISA lona ofisa autu. E tusa ai ma le kamupani Amerika, o le tau na totogia e matua maualalo lava nai lo le tauofoga a le kamupani Saina.
E talitonu le lipoti o lenei gaioiga ua faʻamamafaina ai le i ai o se aia tau tamaoaiga umi a taitai o Amerika i le teritori tutoʻatasi o Tenimaka aʻo leʻi amataina e Trump le mafaufau e faʻatau Greenland i vaiaso talu ai nei. E talitonu foʻi le au suʻesuʻe e foliga mai o loʻo taumafai le Iunaite Setete e sui "tulafono o le taʻaloga" mo galuega tau eleele seasea. O loʻo taumafai taitai o Amerika e faʻaitiitia le faatosinaga a Saina i le Central African Copper Belt e tele ai minerale e ala i le puleaina o Greenland.
Na saunoa Barnes, le Pule Sili o le Tanbreez Mining tumaoti, na asiasi atu taitai o Amerika i saute o Greenland faalua i le tausaga talu ai, le mea o loʻo i ai le galuega faatino a Tanbreez, o se tasi o nofoaga e sili ona tele e teu ai minerale seasea i le lalolagi.
Ua tele ina malaga atu nei taitai Amerika iina e momoli atu se feʻau i le Tamblitz Mining o loʻo mativa: Aua le faʻatau atu le tele o minerale i tagata faʻatau e iai a latou sootaga ma Saina.
E le’i mafai e le Reuters ona vave fa’afeso’ota’i le Matagaluega a le Setete o Amerika mo se fa’amatalaga i le lipoti. E le’i tali mai le Maota Paepae i se talosaga mo se fa’amatalaga ma sa musu le Matagaluega o Fafo a Tenimaka e faia se fa’amatalaga.
I le iuga, na faatau atu ai e Barnes le puleaina o le maina o Tambriz i le Critical Metals i Niu Ioka i se maliega faigata lea o le a faamaea i le faaiuga o lenei tausaga, ma tuuina atu ai i le Critical Metals le pule i se tasi o minerale e seasea maua aupito tele i le lalolagi.
E tusa ai ma faʻamaumauga mai le Global Geological and Mineral Information System a le Matagaluega o Punaoa Faanatura, o le aofaʻi atoa o le rare earth oxide (TREO) o loʻo iai i le poloketi a Tambliz e 28.2 miliona tone. E faʻavae i luga o lenei aofaʻi o punaoa, ua avea nei Tambliz ma se tasi o nofoaga sili ona tele o le rare earth deposits i le lalolagi, faatasi ai ma le 4.7 piliona tone o minerale. O le heavy rare earth oxides i totonu o le nofoaga e aofia ai le 27% o le aofaʻi atoa o rare earth oxides, ma o le tau o le heavy rare earths e sili atu nai lo le light rare earth elements. A maeʻa ona gaosia, e mafai e le maina ona sapalai atu i elements rare earth e manaʻomia e Europa ma Amerika i Matu. Na taʻua foʻi e le Financial Times e faʻatatauina o loʻo iai i Greenland le 38.5 miliona tone o eleele seasea oxides, ae o le aofaʻi atoa o faʻasao i le lalolagi atoa e 120 miliona tone.
E sili atu ona manaia le faʻamatalaga na faʻaalia e Tony Sage, le Pule Sili o le faʻatau mulimuli, o Cretico Metals.
“Sa tele le mamafa e aua ne’i fa’atau atu (Tambriz Mining) i Saina,” o le tala lea a Sage na talia e Barnes le $5 miliona i tupe ma le $211 miliona i sea a Kritiko Metals e fai ma totogi mo le galuega, o se tau e matua maualalo ifo nai lo le tauofoga a le kamupani Saina.
E tusa ai ma le lipoti, na fai mai Barnes e leai se fesoota’iga o le fa’atauina ma ofo mai Saina ma isi auā e le’i ta’ua manino mai i ofo le auala e totogi ai. E le’i fa’ailoa mai e Barnes po’o Saich po’o ai taitai o Amerika na la feiloa’i i ai pe o le igoa fo’i o le kamupani Saina na faia le ofo.
E oo lava i le tausaga talu ai, na talosaga ai Kritiko Metals i le Matagaluega o le Puipuiga a Amerika mo ni tupe e atiina ae ai ni nofoaga e gaosi ai mea e seasea ona maua. E ui o loo taofia le faagasologa o le iloiloga i le taimi nei, ae ua faamoemoe Saich o le a toe amata le faagasologa pe a maeʻa ona avea Trump ma sui. Na ia faailoa mai foi ua faia e lana kamupani ni feutanaiga mo sapalai ma le konekarate puipuiga o Lockheed Martin ma ua lata ona feutanaiga ma Raytheon ma Boeing. O le mea moni, o le lona tolu o tagata teu tupe sili ona tele a Kritiko Metals o le American Jianda Company, o lona Pule Sili o Howard Lutnick, o le sui filifilia a Trump mo le isi Failautusi o Fefaatauaiga a Amerika.
O le eleele seasea o se punaoa taua e le toe faʻafouina, o se faaupuga lautele mo elemene uʻamea e 17, e taʻua o le "MSG faʻapisinisi", ma ua tosina mai ai le tele o le mafaufau ona o lo latou faʻaaogaina lautele i vaega o le malosi ma tekinolosi maualuga a le militeri. O se lipoti suʻesuʻega a le Konekeresi a Amerika na faʻaalia ai o auupega tekonolosi maualuga a Amerika e matua faʻalagolago lava i eleele seasea. Mo se faʻataʻitaʻiga, o se vaalele tau F-35 e manaʻomia le 417 kilokalama o mea eleele seasea, ae o se vaʻa faaniukilia e faʻaaogaina le silia ma le 4 tone o eleele seasea.
Na taʻua e le Reuters o le taua ma le manaʻomia o minerale seasea ua mafua ai se tauvaga malosi i le va o vaega o loʻo i Sisifo e faʻasaga ia Saina, ma faʻavaivaia ai le pule atoatoa a Saina i le eliina ma le faʻagasologaina o minerale seasea. O Saina o le atunuʻu sili ona tele i le lalolagi e gaosia ma faʻatau atu i fafo minerale seasea, ma o loʻo pulea nei le tusa ma le 90% o le sapalai o minerale seasea i le lalolagi atoa. O le mea lea, o nisi o atunuʻu i Sisifo e pei o le Iunaite Setete o loʻo popole tele neʻi "faʻalavelaveina" i latou e Saina, ma talu ai nei ua latou faʻatauaina tele le sailia ma le fausiaina o se filifili fou o sapalai minerale seasea.
O le lipoti na sii mai ai ni faamatalaga a le au suʻesuʻe e faapea, o galuega faatino e pei o Tambliz sa leʻi manatu muamua e manaia mo tupe teufaafaigaluega, ae foliga mai o loo taumafai le Iunaite Setete e sui “tulafono o le taaloga” mo galuega faatino o le eleele seasea. O le faatauina atu o le puleaina o le galuega faatino a Tambliz i se kamupani Amerika ua faaalia ai o loo taumafai taitai o Amerika e faapaleni le faatosinaga a Saina i le fusi apamemea o Aferika Tutotonu e tele minerale e ala i le puleaina o Greenland.
E talitonu Dwayne Menezes, o le faatonu o le Polar Research and Policy Initiative (PRPI) i Lonetona, e ui lava ina fai mai Greenland e "le faatauina atu," ae e talia ma le fiafia gaoioiga faapisinisi ma tupe teufaafaigaluega tetele mai le Iunaite Setete.
O lo'o tu Greenland i matū sasa'e o Amerika i Matu, i le va o le Vasa Arctic ma le Vasa Atalani. O le motu aupito tele lea i le lalolagi ma e tusa ma le 60,000 le faitau aofa'i. Sa avea muamua ma kolone a Tenimaka ma na ausia le pulega tuto'atasi i le 1979. E iai lona lava palemene. O lenei motu, lea e tele lava ina ufitia i le aisa, e tele naua punaoa faanatura, ma e tele fo'i ona fa'asao o le suau'u ma le kesi faanatura i uta ma fafo. E tuto'atasi le motu, ae o ana faiga fa'ava-o-malo ma fa'ai'uga tau puipuiga e faia e Tenimaka.
Ia Aokuso 2019, na faaalia ai le tala a le Peresetene o Amerika i lena taimi o Trump sa ia talanoaina faalilolilo ma faufautua le faatauina o Greenland, o se teritori tutoatasi a Tenimaka, ae na teena e le Minisita o le Va i Fafo o Greenland i lena taimi o Ane Lone Bagger le manatu: “Matou te matala mo pisinisi, ae o Greenland 'e le o faatauina atu'.”
I le aso 25 o Novema, 2024, na lomia ai e Alexander B. Gray, o se sui sinia i le American Foreign Policy Council (AFPC) ma o le sa avea muamua ma taitai o le aufaigaluega a le White House National Security Council i le pulega a Trump, se tusiga o manatu i le Wall Street Journal e faapea a maeʻa ona amata lana nofoaiga lona lua, e tatau ia Trump ona faaauau lana galuega e leʻi maeʻa - o le faatauina o Greenland.
E talitonu Gray o Greenland “e manaʻo e tutoʻatasi” ma ua “manaʻo i ai le Iunaite Setete mo se taimi umi,” ae o le mafuaʻaga tele lava o Saina ma Rusia. Na ia faʻaalia le faʻateleina o gaioiga a Saina ma Rusia i le itulagi o le Arctic i tausaga talu ai nei e tatau ona mafua ai le “popolega tele,” aemaise lava ona o Greenland e tele ana punaoa faanatura e pei o le auro, siliva, kopa, suauʻu, uranium, ma minerale e seasea maua, “lea e maua ai avanoa mo fili,” ma e le mafai e Greenland ona tau na o ia.
I lenei fa’amoemoe, na ia fautuaina ai e tatau ia Trump ona o’o atu i lenei “maliega o le seneturi” e puipuia ai fa’amata’u i le saogalemu o Sisifo ma aia tau tamaoaiga. Na ia mafaufau fo’i e mafai e le Iunaite Setete ona taumafai e fa’ata’ita’i i le “Maliliega o le Fa’atasi Sa’oloto” na o’o atu i ai ma atunu’u o atumotu o le Pasefika i Saute ma fa’atuina se mafutaga ua ta’ua o le “atunuu e feso’ota’i sa’oloto” ma Greenland.
E pei ona faʻamoemoeina, sa le mafai e Trump ona faʻatali e faʻatautoina aloaia ma faʻamataʻu e "maua Greenland" i ni nai taimi. I le aso 7 o Ianuari, taimi i le lotoifale, o faʻamataʻu a Trump e faʻaaoga le malosi e pulea ai Greenland na avea ma ulutala i ala o faasalalauga tetele i le lalolagi atoa. I lana lauga i Mar-a-Lago, na ia musu e faʻateʻaina le avanoa e "pulea ai le Panama Canal ma Greenland e ala i le faʻamalosia faʻamiliteli poʻo le tamaoaiga." I le aso lava lea, na asiasi faʻapitoa ai foʻi le atalii matua o Trump, o Donald Trump Jr., i Greenland.
Na faamatalaina e Reuters le faasologa o saunoaga a Trump o se faailoga o le a ia tulituliloaina se faiga faavae i fafo e sili atu ona feteenai ma le le amanaiaina o tu ma aga masani faalemalo.
I le tali atu i le taufaamataʻu a Trump i le faʻamalosi, na saunoa ai le Palemia o Tenimaka o Mette Frederiksen i se faʻatalatalanoaga ma le aufaasālalau Tenimaka TV2 e faʻapea, o le Iunaite Setete o le "soʻo taua ma sili ona vavalalata" a Tenimaka ma e le talitonu o ia o le a faʻaaogaina e le Iunaite Setete ni auala faʻamiliteli poʻo ni auala tau tamaoaiga e faʻamautinoa ai le puleaina o Greenland. Na ia toe taʻua e talia e ia le Iunaite Setete e faʻaalu nisi tupe i le itulagi o le Arctic, ae o lenei mea "e tatau ona faia i se auala e faʻaaloalo ai i tagata o Greenland."
“Ua matuā manino lava le amataga a le malo: o le lumanaʻi o Greenland e tatau ona faia e tagata Greenland se faaiuga, ma o Greenland e patino i tagata Greenland,” o le faamamafa lea a Frederiksen.
“Se’i ou toe fai atu, o Greenland e ana ia tagata Greenland. O lo tatou lumana’i ma la tatou tauiviga mo le tuto’atasi o la tatou pisinisi lea.” I le aso 7 o Ianuari i le taimi i le lotoifale, na saunoa ai Mute Bourup Egede, le Palemia o le Malo Tuto’atasi o Greenland, i luga o ala o faasalalauga faaagafesootai: “E ui o isi, e aofia ai tagata Tenimaka ma Amerika, e iai le aia tatau e fa’aalia ai o latou manatu, ae e le tatau ona tatou fa’asesēina e le fa’apito po’o le fa’atagaina o le mamafa mai fafo e fa’amalosia i tatou e se ese mai lo tatou ala. O le lumana’i e ana ia i tatou ma o le a tatou fa’atulagaina.” Na toe ta’ua e Egede o lo’o galue lana malo mo le vavae’eseina o Greenland mai Tenimaka.
O lenei tusiga o se tusiga faapitoa a le Observer.







